
PRIČA O NAŠOJ TRADICIJI
Priča kojuzajedno čuvamo.
Princ koji je postao monah. Nasleđe znanja i prosvete. Melodija koja prelazi granice. Upoznajte ličnosti i tradicije koje su oblikovale Svetosavski bal.
Upoznajte pričuPRE PRVOG PLESA
Svaka svečanost ima svoju priču.
Naziv „svetosavski“ upućuje na Svetog Savu i na priču koja povezuje srednjovekovne manastire, školske svečanosti i bečke balske dvorane. U njenom središtu su vera, ljubav prema znanju i radost okupljanja.

01 / SVETI SAVA
Nasleđe drugačijeg izbora.
Rođen oko 1175. godine kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin srpskog vladara Stefana Nemanje, Sava je izabrao monaški život na Svetoj Gori. Princ je postao monah, a njegov uticaj sezao je daleko izvan vladarskog dvora.
Sava i njegov otac, tada već monah Simeon, osnovali su 1198. godine srpski manastir Hilandar na mestu starijeg manastira. Bratstvo Hilandara postalo je važno središte srpske književnosti, umetnosti i duhovnog života.
Sava je 1219. godine postao prvi arhiepiskop samostalne Srpske crkve. Kao pisac, zakonodavac, diplomata i duhovni učitelj, doprineo je razvoju ustanova i ideja na kojima je izrasla srpska kultura.
02 / ŽIVO NASLEĐE
Ime koje povezuje generacije.
Mnogi se s ovom pričom prvi put susreću u školi. O školskoj proslavi u Sremskim Karlovcima svedoči zapis iz perioda od 1734. do 1735. godine. Godine 1840. Sveti Sava je zvanično proglašen za zaštitnika škola u Kneževini Srbiji.
Narodni muzej Srbije- oko 1175.
Rastkovo rođenje
Rastko Nemanjić, budući Sveti Sava.
- 1198.
Hilandar
Sava i Simeon osnivaju trajno duhovno i kulturno središte.
- 1219.
Prvi arhiepiskop
Sava postaje poglavar samostalne Srpske crkve.
Savindan, praznik Svetog Save, slavi se 27. januara. Bal u Kalgariju ima zaseban datum održavanja, a nadahnut je ovom tradicijom sećanja i zajedništva.

03 / BAL
Susret kultura na plesnom podijumu.
Svetosavski bal u Beču spaja srpsku muziku s bečkom balskom tradicijom. Valcer i tradicionalna igra nalaze svoje mesto u programu iste večeri i povezuju različita kulturna iskustva.
U tom susretu tradicija živi kroz ljude koji je čuvaju, obnavljaju svojim učešćem i približavaju prijateljima koji je tek upoznaju. Svako okupljanje daje joj novi smisao.
- 1840
U čast prosvete
Sveti Sava je zvanično proglašen za zaštitnika srpskih škola. Svečanosti u njegovu čast postale su trajan izraz poštovanja prema obrazovanju, veri i kulturi.
Narodni muzej Srbije - 1846
Srpska muzika u Beču
Koreni Svetosavskog bala u Beču sežu do 1846. godine, kada je izveden „Srpski kadril“ Johana Štrausa Mlađeg, komponovan na zahtev kneza Miloša Obrenovića.
Istorijat bečkog bala - 1998
Obnova tradicije
Srpska zajednica obnovila je bal u Beču pod imenom Svetosavski bal, ponovo povezujući bečku balsku kulturu sa srpskom muzikom i igrom.
Srpski centar u Beču
04 / MUZIKA I KOLO
I krug je deo priče.
Kolo povezuje igrače koji se drže za ruke i kreću u lancu, često u obliku kruga. Pojedinačni koraci stapaju se u zajednički ritam. Ova narodna igra deo je živog kulturnog nasleđa Srbije i od 2017. godine nalazi se na Uneskovoj listi.
Kolo se uči na porodičnim okupljanjima, proslavama i u folklornim društvima. Koraci se najpre posmatraju, zatim vežbaju i prenose drugima. U tome je lepota zajedničke igre: nasleđena tradicija postaje i naše lično iskustvo.
Priča o kolu · UNESCO
SLEDEĆE POGLAVLJE / KALGARI
Pridružite nam se. Postanite deo priče.
Muzikom uživo, razgovorom i slavljem taj duh prenosimo i u Kalgari. Podelite s nama svoje uspomene, otkrijte nešto novo i povedite drage ljude. Radujemo se susretu s vama.
Kupite ulaznice · Calgary Petroleum ClubNastavite da istražujete.
Upoznajte muzeje, kulturne ustanove i zajednice čiji su izvori poslužili kao osnova za ovu priču.
- 01Srpska akademija nauka i umetnosti
- 02Takmičari generacije · Republika Srbija
- 03Manastir Hilandar
- 04Narodni muzej Srbije
- 05Svetosavski bal · Beč
- 06Srpski centar · Beč
- 07UNESCO · Nematerijalno kulturno nasleđe
- 08Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije
Izvori fotografija
- P.Cikovac · Wikimedia Commons · CC BY-SA 4.0
- 01 · Mileševa · Wikimedia Commons · Javno vlasništvo
- 02 · Tracychapmanfan5 · Wikimedia Commons · CC BY-SA 4.0
- 03 · Björn Láczay · Wikimedia Commons · CC BY 2.0
Veličina i kadar fotografija prilagođeni su prikazu na sajtu, a datoteke su pretvorene u format WebP.